Štrajk radom

Problem koji se pojavljuje kod oblika direktne akcije kao što je usporavanje rada jest to što su upravo mušterije najviše pogođene, a ne šefovi. Radnici u jednoj bolnici u Francuskoj nisu htjeli štrajkati jer su se bojali da će pacijenti biti najviše oštećeni, pa su umjesto štrajka besplatno i bez recepta izdavali sve lijekove. Bolnica je u roku od tri dana izgubila mnogo novca, a uspaničeni šefovi su pristali na sve radničke zahtjeve. 1968. željezničari i vozači autobusa u Španjolskoj nisu naplaćivali karte putnicima, jer su odbijeni njihovi zahtjevi za povećanjem plaća. Kondukteri i vozači su dolazili na vrijeme na posao, a promet se odvijao nesmetano, s tim što nitko nije naplaćivao karte. Nepotrebno je reći da je javnost podržala ovaj štrajk nenaplaćivanjem. U New Yorku su radnici u restoranima, nakon što im je propao štrajk, svim gostima davali duple porcije hrane, a naplaćivali su cijenu jedne porcije i tako ostvarili svoje ciljeve.