Kćer prijatelja „volontira“ u jednoj privatnoj firmi. Javila se na natječaj za posao za koji je mislila da ima kvalifikacije, ako već ne i iskustvo, ali rečeno je da nema puno šanse dobiti posao, ali da može doći besplatno raditi mjesec dana. Dakle, da ponovim, ne može računati na plaćeni posao u toj firmi, ali može računati na neplaćeni!
Rad bez plaće općenito potpada pod definiciju ropstva i vrlo je čest u zemljama kao Hrvatska. Kako mi sve u ovoj zemlji nazivamo nekim drugim imenom, tako ovaj vid ropstva nazivamo volontiranjem. Volontiranje može biti i pozitivna stvar, ali u Hrvatskoj je to česti način izrabljivanja mladih, školovanih ljudi.
Dakle, cura koja je u istoj ovoj firmi „volontirala“ mjesec dana prije, prema riječima prevažnog „menadžera – vlasnika“ nije baš zadovoljila i neće imati pozitivnu referencu. Dakle, cura je BESPLATNO radila mjesec dana, ali nije zadovoljila jer je malo kasnila sa ispunjavanjem svojih zadataka. Kada ova priča bude gotova, prijaviti ću firmu – kome? Doista, kome??!!!