BEOGRADSKA ŠESTORKA U SRIJEDU POČINJE SUĐENJE MLADIM ANARHISTIMA ZBOG BACANJA MOLOTOVLJEVOG KOKTELA NA GRČKU AMBASADU

u pritvoru s kriminalcima zbog štete od 18 eura

Napad na grčku ambasadu ne uklapa se niti u jednu definiciju terorizma. Nije bilo ljudskih žrtava, niti je bilo takve namjere, a šteta je nikakva. Radilo se isključivo o simboličkom činu. Zbog čega je država tako represivno reagirala, ne mogu dati jednostavan odgovor, kaže Maja Krek. S druge strane, tijekom masovnog skupa »Kosovo je Srbija« u Beogradu je spaljeno američko te napadnuto slovensko i hrvatsko veleposlanstvo – za taj čin u kojem je poginula jedna osoba a samo na slovenskom veleposlanstvu počinjena šteta od 40 tisuća eura, optužena je jedna – da ponovimo – jedna osoba, imena Milan Živanović

Sljedeće srijede na optuženičku klupu Višeg suda u Beogradu sjest će Tadej Kurepa (25), Ivana Vulović (24), Sanja Dojkić (19), Ivan Savić (25), Ratibor Trivunac (28) i Nikola Mitrović (29). Sudi im se za međunarodni terorizam, kvalifikacija koju su, kako stoji u optužnici, zaslužili time što su 25. kolovoza prošle godine, oko tri sata ujutro, na grčko veleposlanstvo u beogradskoj Francuskoj ulici našarali zaokruženo slovo A, inače simbol anarhizma. Potom su, prema optužnici, na zgradu bacili dva molotovljeva koktela. U napadu, srećom, nije bilo ozlijeđenih, razbijen je jedan prozor, a plamen je izazvao manja oštećenja na pročelju. Materijalna šteta procijenjena je na čitavih 18 eura, a Grci su izjavili kako slučaj smatraju minornim incidentom. Odgovornost za napad preuzela je anarhistička organizacija »Crni Ilija«, a kao razlog navela je solidarnost s grčkim anarhistom Todorisom Iliopulosom. Iliopulos je uhićen tijekom nereda u Grčkoj prosinca 2008. godine, sve vrijeme držan je u pritvoru bez da je protiv njega podignuta optužnica, a do napada na grčko veleposlanstvo već je više od četrdeset dana štrajkao glađu. Nekoliko dana nakon beogradskog incidenta grčke vlasti puštaju ga na slobodu, a još par dana potom srpska policija uhićuje spomenutu šestorku. Osim Mitrovića i Savića, ostali su članovi legalne organizacije koja djeluje pod imenom Anarhosindikalistička inicijativa. U početku se protiv njih istraga vodila zbog izazivanja kaznenog djela opće opasnosti, no koji dan potom djelo je okarakterizirano kao terorizam, za što im prijeti zakonska kazna u trajanju od tri do petnaest godina. Sam predsjednik Srbije Boris Tadić izjavio je kako će država odlučno poduzeti adekvatne korake da se počinitelji ovog djela kazne. Čitavih pet mjeseci od uhićenja do početka suđenja šestero optuženih provelo je u pritvoru, jer je procijenjeno da bi mogli utjecati na svjedoke ili ponoviti djelo za koje im se sudi.

treniranje strogoće

Velik broj ljevičara i poznatih intelektualaca iz susjedne države sa zgražanjem je reagirao na ovu optužnicu, ističući kako se radi o krajnje besmislenom treniranju strogoće i politički motiviranom procesu smišljenom da u začetku zaplaši i uništi ljevicu. Stoga je održan niz prosvjeda i tribina kojima se traži prekvalifikacija optužnice ili oslobađanje okrivljenih. U oči naročito upada činjenica da je u Krivičnom zakonu »međunarodni terorizam« svrstan zajedno s genocidom, zločinom protiv čovječnosti, ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva, organiziranjem i poticanjem na izvršenje genocida i ratnih zločina te agresivnim ratom. No, ističu naši sugovornici, krajnje je skandalozan moment koji naoko nije direktno povezan s ovim slučajem. Naime, 21. veljače prethodne, 2008. godine, tijekom masovnog skupa »Kosovo je Srbija«, u Beogradu je spaljeno američko te napadnuto slovensko i hrvatsko veleposlanstvo. Za taj čin, tijekom kojeg je poginula jedna osoba, a samo na slovenskom veleposlanstvu počinjena šteta od 40 tisuća eura, optužena je jedna – da ponovimo – jedna osoba, imena Milan Živanović. Najgore tek slijedi: Živanović je optužen tek za činjenje »teškog djela protiv opće sigurnosti«, te je pušten da se brani sa slobode. Visoki američki dužnosnici, među ostalima i državna tajnica Condoleezza Rice, tada su izjavili da za napad smatraju direktno odgovornim srbijansku vladu, dok su se u samoj Srbiji čuli glasovi koji su tvrdili da je vlast bila obavještena, tolerirala i aktivno huškala činjenje spomenutih zlodjela.

– Napad na grčku ambasadu ne uklapa se niti u jednu definiciju terorizma. Nije bilo ljudskih žrtava, niti je bilo takve namjere, a šteta je nikakva. Radilo se isključivo o simboličkom činu. Zbog čega je država tako represivno reagirala, pitanje je na koje ne mogu dati jednostavan odgovor. Recimo, kada je bilo paljenje stranih ambasada povodom nezavisnosti Kosova, te akcije bile su organizirane od samog državnog vrha. Kako, naravno, država nije mogla pohapsiti svoje najviše funkcionere, ovim suđenjem pravi se jedna predstava za javnost, kako bi se stekao utisak da živimo u pravnoj državi koja žestoko kažnjava napade na ambasade. S druge strane, Živanovićevo djelo podložno je zastari, a da ne govorimo da je sve snimljeno i da bi bilo vrlo lako identificirati napadače. Skandal je da je samo on uhićen – kaže Maja Krek iz Grupe za monitoring procesa protiv šestoro anarhista.

desnici se tolerira nasilje

Osim napada na strana predstavništva, srbijanska ljevica upire prstom i na državnu toleranciju javnih izljeva mržnje prema homoseksualnoj populaciji. Vlasti, kaže Krek, toleriraju nasilje koje dolazi od ekstremno desnih organizacija, a manjinama se ne jamči ni najosnovnija zaštita od napada. Prošle godine tako je Okružni sud poništio prvostupanjsku presudu neonacistu Goranu Davidoviću »Fireru«, i to zato jer je tužba – premda su u Srbiji oba pisma ravnopravna – napisana na latinici, umjesto ćirilici.

– To isto javno tužilaštvo uopće ne reagira na događanja oko beogradske Povorke ponosa, kada su fašisti divljali po Beogradu, prebijali ljude i prijetili preko navodno eminentnih listova. Na fašističko javno pozivanje na linč tužilaštvo je tek ustvrdilo da se radi o »polemičkim tonovima«. Povorka je na kraju zabranjena jer država nije mogla garantirati sigurnost, a nitko od vođa neonacističkih grupa nije procesuiran, mada su svi savršeno poznati. Tu se vidi licemjerje aparata – grupama koje su bliske političkim strankama i pod kontrolom državnih službi dozvoljava se nasilje, dok se u slučaju anarhista odlučno pravi predstava. Vjerojatno postoji i namjera plašenja ljevice kako bi se suzbili mogući protesti i radnički štrajkovi uzrokovani ekonomskom krizom – nastavlja Krek. Popis se tu ne iscrpljuje: u Vršcu su tri mladića zaradili kaznene prijave, samo zato jer su lijepili natpise »Sloboda uhićenim anarhistima«.

– Riječ je o nedavno usvojenom propisu, po kojem ne smijete komentirati ništa u vezi s procesom koji je u tijeku, čime se naširoko otvara prostor za progone. Nakon tog slučaja, sudionici jednog okruglog stola o slučaju anarhista u ironičnoj gesti poslali su policiji samoprijave zbog »komentiranja procesa«. Treba reći da su optuženi anarhisti pritvoreni u groznim uvjetima s vrlo restriktivnim posjetima, međusobno izolirani i fizički zlostavljani od strane drugih zatvorenika. Beogradski Centralni zatvor najgora je takva ustanova u Srbiji. Ako suđenje bude pošteno, mislim da nema šanse da se održi takva optužnica. Problem je što je i državi sada blamiranje da prizna kako su džabe držali šest mjeseci ljude u zatvoru. Neki od advokata koji brane optužene smatraju da će čitava optužnica biti oborena, dok drugi nisu optimistični. Jasno je da je riječ o politički motiviranom procesu – zaključila je Krek.

Predsjednica srbijanskog Helsinškog odbora Sonja Biserko pak upozorava na posljedice koje po mlade ljude može imati dugotrajan pritvor.

epilog u strasbourgu

– Djeca su već šest mjeseci u zatvoru izložena torturi kriminalaca. Za nekog njihovih godina to može biti jako pogubno. Ne znam kako će se suđenje odvijati, no roditelji optuženih potrudili su se naći dobre odvjetnike. Stvar je u tome da je slučaj potpuno besmislen, jer njihova akcija nema nikakve elemente terorizma. Sve se napuhalo u doba dok je divljala radikalna desnica, pa je država možda bila vođena političkom potrebom da stvori balans ljevice i desnice. No i to je besmisleno jer ljevica i ne postoji, a vlada se konačno počela baviti desničarskim grupama. Na primjer, Firer je konačno izručen Srbiji. Nastojat ćemo da optužene što prije puste iz pritvora – kazala je Biserko i dodala opasku da je u pasiviziranoj javnosti susjedne zemlje ovo suđenje potpuno marginalizirano. Slučaj spornim smatra i Žarko Puhovski, koji uz ostalo predaje i filozofiju prava.

– Bitna je nejednakost u tretmanu dva počinjena djela. Za uništavanje nekoliko veleposlanstava uhićeno je pet puta manje ljudi nego li za neuspješno bacanje Molotovljeva koktela. To pokazuje da se država Srbija ne ponaša u skladu sa svojim zakonima. Po ideologijskoj osnovi, manju štetu tretira kao veću, a veću – iza koje stoji značajan dio javnog mnijenja – tretira tek kao neku vrst »kavalirskog delikta«, bez obzira na to što je riječ o neusporedivo težem djelu – kaže Puhovski. Po njegovom sudu, optužnica za međunarodni terorizam nije logički opravdana.

– To bi značilo da, recimo, mi iz Hrvatske odemo u drugu državu i tamo napadnemo treću. U slučaju o kojem govorimo nema inozemnih sudionika. Nije riječ ni o faktičnom napadu na drugu državu, jer je on bio simbolički, nego o jednoj interpretaciji koja je možda moguća po međunarodnom pravu. Ali onda bi se moglo suditi samo u Grčkoj, a ne u Srbiji. Međutim, izručenje po srbijanskim zakonima nije moguće. Smatram da napadači trebaju biti kažnjeni, ali ne na ovakav način – zaključio je Puhovski.

Slučaj »beogradske šestorke« mogao bi dobiti i inozemni epilog. Naime, Vesna Rakić-Vodinelić, dekanica beogradskog Pravnog fakulteta »Union«, izjavila je kako postoji mogućnost da se pravda za optužene anarhiste potraži na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

potpora i u hrvatskoj

Već 14. rujna 2009. u Zagrebu je u organizaciji Mreže anarhosindikalista i anarhosindikalistiknja održan prosvjed solidarnosti s uhićenim srbijanskim anarhistima, no na njemu je prisustvovalo tek tridesetak ljudi. Danas u 11 sati u zagrebačkoj Kući ljudskih prava održat će se okrugli stol pod nazivom »Sloboda za šestero političkih uhićenika«, na kojem će sudjelovati niz uglednih intelektualaca i aktivista, kao što su Predrag Matvejević, Žarko Puhovski, Andrea Feldman, Vjeran Zuppa te Zoran Pusić.

– Pozvani su i brojni drugi intelektualci iz Slovenije i Hrvatske, no ovi su za sada potvrdili sudjelovanje. Oni koji neće biti u mogućnosti prisustvovati poslati će pismo potpore. Do sada smo organizirali i potpisivanje peticije (potpisati je možete na http://www.slobodno-drustvo.net), te otvoreno pismo hrvatskih i slovenskih intelektualaca, rekla nam je Dubravka Kovač iz Građanske inicijative »Akcija za slobodno društvo« koja organizira manifestaciju.

Izvor: Novi List