Članak Natea Hawthornea koji odgovara na tekst „Je li reforma moguća?“, o tome je li u suvremenom kapitalizmu moguća značajna reforma, kako se ona može ostvariti i zašto je važno razmotriti to pitanje.
Anarhofeminizam je, najkraće rečeno, grana anarhizma koja stavlja emancipaciju žena u središte cjelokupne anarhističke borbe. Anarhofeminizam bi zapravo trebao biti nepotreban s obzirom na to da se anarhizam protivi svim oblicima opresije i hijerarhije. Ako zaista misle ovo potonje, anarhisti bi se trebali boriti protiv opresije žena ili je bar ne podržavati. Anarhizam bez feminizma je čista hipokrizija. Ali na žalost, praksa nije uvijek slijedila teoriju.
Ovaj tekst preuzet je iz zbornika Samoupravljanje i radnički pokret kojeg je uredio Miloš Nikolić, a objavio Izdavački centar „Komunist“ u Beogradu 1973. godine. Za potrebe zbornika tekst je skraćen, a kako nemamo originalnu verziju prenosimo ga u skraćenoj, tj. uređenoj, varijanti. Članak je originalno objavljen u časopisu Autogestion, u brojevima 18-19 u Parizu 1972. godine, a tekst je prevela Veljka Marković.
Ovaj tekst preuzet je iz zbornika Samoupravljanje i radnički pokret kojeg je uredio Miloš Nikolić, a objavio Izdavački centar „Komunist“ u Beogradu 1973. godine. Članak je originalno objavljen u časopisu Djelo truda, broj 1, 1925. Kasnije ga je objavio i časopis Autogestion, u brojevima 18-19, u Parizu 1972. godine, a tekst je prevela Veljka Marković.
Ovaj tekst preuzet je iz zbornika Samoupravljanje i radnički pokret kojeg je uredio Miloš Nikolić, a objavio Izdavački centar „Komunist“ u Beogradu 1973. godine. Za potrebe zbornika tekst je skraćen, a kako nemamo originalnu verziju prenosimo ga u skraćenoj, tj. uređenoj, varijanti. Članak je originalno objavljen u časopisu Autogestion, u brojevima 18-19 u Parizu 1972. godine, a tekst je prevela Veljka Marković.
Predstavljamo vam prvo poglavlje Anarhizma i anarhosindikalizma, brošure Rudolfa Rockera, poznatog njemačkog anarhosindikalističkog teoretičara i aktivista. Više informacija o Rockeru možete pronaći u Internet arhivi Centra za anarhističke studije.
Ideja koja bi trebala biti poznata svakome tko prati mainstream politiku, glasi nešto poput ovog: „stare politike“ ljevice i desnice nisu više korisne ili bitne. Umjesto toga trebali bismo se okrenuti politici koja nadilazi ideologiju – tehnokratski pragmatički centrizam koji se fokusira isključivo na politiku koja „radi“.
Kao što kaže jedan moj liberalni prijatelj: „Sljedbenici ovakvog stava odbijaju biti vezani ideološkim rješenjima za društvene boljke. Govore nam da nužnost za napredak nije izbor između državnih ili privatnih rješenja. Reći će nam da rješenja jednostavno trebaju biti učinkovita i da se treba slijediti bilo koji put koji vodi do zadovoljavajućeg ishoda. Ako je privatno vlasništvo rješenje koje „pali“,
Tekst sastavljen za sveučilišne okupacije u studenom 2010., usredotočen na pitanja liberalne ideologije, državne represije i studentskog pokreta.
Pobuna u Millbanku i neke od slijedećih studentskih prosvjeda, naveliko su osuđeni u različitim medijima kao akcije „nasilne manjine“. Predsjednik NUS-a, Aaron Porter, zloglasno je opisao pobunu kao „odvratnu“. Rečeno nam je da uništenje vlasništva potkopava poruku NUS-ovog miroljubivog protesta. Krivnja je svaljena na „anarhiste“, autsajdere
Članak Natea Hawthornea koji odgovara na tekst „Je li reforma moguća?“, o tome je li u suvremenom kapitalizmu moguća značajna reforma, kako se ona može ostvariti i zašto je važno razmotriti to pitanje.
Anarhofeminizam je, najkraće rečeno, grana anarhizma koja stavlja emancipaciju žena u središte cjelokupne anarhističke borbe. Anarhofeminizam bi zapravo trebao biti nepotreban s obzirom na to da se anarhizam protivi svim oblicima opresije i hijerarhije. Ako zaista misle ovo potonje, anarhisti bi se trebali boriti protiv opresije žena ili je bar ne podržavati. Anarhizam bez feminizma je čista hipokrizija. Ali na žalost, praksa nije uvijek slijedila teoriju.
Ovaj tekst preuzet je iz zbornika Samoupravljanje i radnički pokret kojeg je uredio Miloš Nikolić, a objavio Izdavački centar „Komunist“ u Beogradu 1973. godine. Za potrebe zbornika tekst je skraćen, a kako nemamo originalnu verziju prenosimo ga u skraćenoj, tj. uređenoj, varijanti. Članak je originalno objavljen u časopisu Autogestion, u brojevima 18-19 u Parizu 1972. godine, a tekst je prevela Veljka Marković.
Ovaj tekst preuzet je iz zbornika Samoupravljanje i radnički pokret kojeg je uredio Miloš Nikolić, a objavio Izdavački centar „Komunist“ u Beogradu 1973. godine. Članak je originalno objavljen u časopisu Djelo truda, broj 1, 1925. Kasnije ga je objavio i časopis Autogestion, u brojevima 18-19, u Parizu 1972. godine, a tekst je prevela Veljka Marković.
Ovaj tekst preuzet je iz zbornika Samoupravljanje i radnički pokret kojeg je uredio Miloš Nikolić, a objavio Izdavački centar „Komunist“ u Beogradu 1973. godine. Za potrebe zbornika tekst je skraćen, a kako nemamo originalnu verziju prenosimo ga u skraćenoj, tj. uređenoj, varijanti. Članak je originalno objavljen u časopisu Autogestion, u brojevima 18-19 u Parizu 1972. godine, a tekst je prevela Veljka Marković.
Predstavljamo vam prvo poglavlje Anarhizma i anarhosindikalizma, brošure Rudolfa Rockera, poznatog njemačkog anarhosindikalističkog teoretičara i aktivista. Više informacija o Rockeru možete pronaći u Internet arhivi 
Ideja koja bi trebala biti poznata svakome tko prati mainstream politiku, glasi nešto poput ovog: „stare politike“ ljevice i desnice nisu više korisne ili bitne. Umjesto toga trebali bismo se okrenuti politici koja nadilazi ideologiju – tehnokratski pragmatički centrizam koji se fokusira isključivo na politiku koja „radi“.
Tekst sastavljen za sveučilišne okupacije u studenom 2010., usredotočen na pitanja liberalne ideologije, državne represije i studentskog pokreta.
